Zračni promet u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi trenutno je u ozbiljnim problemima, no u budućnosti bi mogao znatno prosperirati, za što se treba pripremiti kroz jaču suradnju i pronalazak novih poslovnih modela. Zračni promet u JI Europi idućih će godina porasti za pet posto, najviše u Europi, pogotovo u usporedbi s razvijenim zemljama gdje nema rasta. U Hrvatskoj će se nakon ulaska u EU potreba za zračnim prometom povećati, što pokazuje iskustvo svih zemalja članica. No, zračni promet u cijeloj Europi u velikoj je mjeri dereguliran, što znači da će hrvatski aerodromi biti izloženi snažnoj konkurenciji. Zbog toga država mora odrediti strategiju kojom će štititi nacionalne resurse, tj. izabrati koje zračne luke imaju veći prioritet i u skladu s tim investirati u povećanje kapaciteta. Zračne luke na jednoj strani bilježe velik porast broja putnika, što je rezultat pojačane prisutnosti niskobudžetnih i čarter prijevoznika, no na drugoj strani bore se s problemom potkapitaliziranosti i neprofitnog poslovanja.
Zračni promet u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi trenutno je u ozbiljnim problemima, no u budućnosti bi mogao znatno prosperirati, za što se treba pripremiti kroz jaču suradnju i pronalazak novih poslovnih modela.
Istaknuto je to međunarodnom skupu »Aviation Business Arena 2011« u srijedu u Zagrebu. Zračni promet u JI Europi idućih će godina porasti za pet posto, najviše u Europi, pogotovo u usporedbi s razvijenim zemljama gdje nema rasta.
U Hrvatskoj će se nakon ulaska u EU potreba za zračnim prometom povećati, što pokazuje iskustvo svih zemalja članica, najavio je direktor Agencije za civilno zrakoplovstvo Omer Pita. No, zračni promet u cijeloj Europi u velikoj je mjeri dereguliran, što znači da će hrvatski aerodromi biti izloženi snažnoj konkurenciji. Zbog toga država mora odrediti strategiju kojom će štititi nacionalne resurse, tj. izabrati koje zračne luke imaju veći prioritet i u skladu s tim investirati u povećanje kapaciteta, kaže Pita.
Zračne luke na jednoj strani bilježe velik porast broja putnika, što je rezultat pojačane prisutnosti niskobudžetnih i čarter prijevoznika, no na drugoj strani bore se s problemom potkapitaliziranosti i neprofitnog poslovanja, ocijenio je profesor sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Darko Prebežac. Sami prijevoznici već su na tržištu i bore se za opstanak, što će natjerati i nacionalnog avioprijevoznika na promjenu poslovnoga modela. Croatia Airlines već 20 godina posluje po modelu da povezuje Hrvatsku s ostatkom svijeta, a u međuvremenu su se pojavili niskobudžetni i jaki regionalni prijevoznici. U Europi je ostalo vrlo malo aviokompanija u državnom vlasništvu, pa bi se i CA trebala postupno privatizirati. Croatia Airlines mora odlučiti što želi biti - možda je rješenje da postane jaki regionalni prijevoznik, što bi značilo korištenje manjih zrakoplova, možda se može transformirati u niskobudžetnog zračnog prijevoznika što bi značilo drastično rezanje troškova, ili se možda treba fokusirati na turizam, a možda ga može kupiti neki veliki prijevoznik, kaže Prebežac.
Treba poboljšati performanse kontrole letenja jer hrvatske zračne luke moraju povećati protočnost prometa. Ove je godine hrvatska kontrola letenja upola smanjila kašnjenja u turističkoj sezoni, što joj je inače bila bolna točka. Srušen je i rekord od 2600 letova na dan, pa u tom smjeru treba nastaviti, istaknuto je na skupu.